Za razliku od većine obroka, kojima je prioritet osobno zdravlje, glavni fokus klimatske prehrane je smanjenje učinaka klimatskih promjena i poboljšanje zdravlja planeta.

Bilo da vas zanima dobrobit Majke Zemlje ili vas jednostavno zanima što uključuje borba za klimatske promjene, evo što trebate znati o ovom sve popularnijem načinu prehrane.

Što je klimatska dijeta?

Oni koji su skloni tom načinu prehrane svjesni su kako se hrana proizvodi, prerađuje i transportira. Koriste ovo znanje kako bi izbjegli hranu koja zahtijeva velike količine prirodnih resursa, poput zemlje ili vode.

Klimatska prehrana ne samo da štiti planet – ona štiti i vaše zdravlje. Iako mnogi ljudi navode klimatske ili ekološke probleme kao razlog zašto slijede vegansku ili vegetarijansku prehranu, te dijete nisu isto što i klimatska prehrana.

Na primjer, neki klimatičari ne vjeruju u potpuno odricanje mesa. Umjesto toga, vjeruju da eliminiranje cijelih skupina hrane mnogima može otežati pridržavanje prehrane.

Kao rezultat toga, jednostavno promiču jedenje manje mesa, što još uvijek može imati značajan utjecaj na okoliš.

Za razliku od drugih biljnih dijeta, ova dijeta ograničava konzumaciju biljne hrane koja ima veći utjecaj na okoliš, kao što su proizvodi koji se diljem svijeta uvoze izvan sezone ili hrana pakirana u plastiku.

Umjesto toga, odlučuju se za hranu s minimalnim utjecajem na okoliš poput ovih u nastavku.

1. Mahunarke

Mahunarke, kao što su grah, leća, grašak i slanutak, općenito su na vrhu klimatske liste. To je zato što mahunarke prirodno obogaćuju tlo hranjivim tvarima i poboljšavaju ukupnu strukturu tla.
Mahunarke također trebaju manje vode za rast u usporedbi s drugim izvorima proteina, a i odlične su za vaše zdravlje.

Istraživanje iz 2021. otkrilo je da konzumiranje malo više od 140 g kuhanih mahunarki dnevno poboljšava razinu lipida u krvi, krvni tlak, markere upale i sastav tijela (tzv. postotak masti, kostiju i mišića u vašem tijelu).

2. Lokalni sezonski proizvodi

Klimatičari često jedu lokalno uzgojene i sezonske proizvode jer smanjuju potrebu za preradom hrane, pakiranjem, transportom i onečišćenjem. Još jedna prednost: u sezoni i lokalno uzgojeni proizvodi putuju manje kilometara da bi došli do vašeg tanjura, pa je i manja vjerojatnost da će se pokvariti.

Osim toga, voće i povrće gubi hranjive tvari nakon berbe, pa dulji transport znači i veći gubitak vitamina i minerala.

3. Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, zobi i ječma, također su ključni element zdrave, ekološki održive prehrane. Općenito, žitarice zahtijevaju manje vode od drugih usjeva.

Cjelovita žitarica također može pomoći u zaštiti od bolesti. Istraživanje 2021. godine otkrilo je da je veća konzumacija cjelovitih žitarica povezana s nižom učestalošću zaraze ili umiranja od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih karcinoma.

4. Orašasti plodovi

Orašasti plodovi su još jedan odličan izbor za klimu jer ispuštaju manje CO2 (glavni pokretač klimatskih promjena) u usporedbi s drugom hranom bogatom proteinima.

Studija iz 2020. iz otkrila je da su od 100.000 sudionika studije, oni koji su jeli barem pola porcije orašastih plodova dnevno (malu šaku) imali manji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara u razdoblju od četiri godine u usporedbi s onima koji nisu konzumirali orašaste plodove.

5. Gljive

Za razliku od drugih namirnice s popisa, gljive su jedinstvene u smislu da su gljive, a ne povrće. Izdvajaju se iz klimatske perspektive jer mogu rasti u otpadu drugih usjeva, poput ljuski badema, klipova kukuruza i ljuski pamuka, što smanjuje bacanje hrane na odlagalištima.

Uzgoj gljiva također zahtijeva relativno minimalno zemljište i vodu te oslobađa manje količine CO2. Kao dodatni bonus, micelij – gljiva koja raste pod zemljom – može biti alternativa sintetskoj plastici. Konzumiranje gljiva je također dobro za vas.

Hrana koju treba ograničiti na klimatskoj prehrani

1. Crveno meso

Stočarstvo je odgovorno za 14,5 posto svih emisija stakleničkih plinova, prema UN-u. Za većinu tih emisija kriva je govedina, koja doprinosi 41 posto proizvodnje stakleničkih plinova u stočarskoj industriji.

Osim toga, smanjenje unosa crvenog mesa vjerojatno smanjuje rizik od raka, budući da ga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira kao mogući kancerogen.

2. Mliječni proizvodi

Nakon govedine, mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i jogurta najviše pridonose emisiji stakleničkih plinova u stočarskoj industriji, prema WHO-u.

Međutim, kada je u pitanju vaše zdravlje, istraživanja o smanjenju unosa mliječnih proizvoda su različita. Na primjer, studija iz 2019. u BMJ otkrila je da je konzumacija punomasnog mlijeka povezana s većim rizikom od smrti.

U međuvremenu, studija iz 2021. otkrila je da su, sveukupno, prednosti mlijeka – poput smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i raka debelog crijeva – nadmašuju potencijalne rizike.

3. Palmino ulje

Proizvodnja palminog ulja – koje dolazi iz plodova određenih palmi – povezana je s krčenjem šuma i uništavanjem staništa za mnoge ugrožene vrste.

Također je uobičajeno u pakiranoj hrani, poput smrznute pizze i čokolade. Smanjivanje toga moglo bi vam pomoći da smanjite unos prerađene hrane.

4. Šećer

Studija iz 2020. pokazala je da proizvodnja šećerne trske smanjuje biološku raznolikost; doprinosi onečišćenju zraka, emisiji stakleničkih plinova i zakiseljavanju tla; i zahtijeva velike količine vode. Prekomjerni unos šećera također može dovesti do pretilosti, dijabetesa tipa II i bolesti srca, prema CDC-u.

5. Prerađena hrana

Ne samo da prerađena hrana sadrži velike količine šećera i palminog ulja, nego također imaju tendenciju koristiti plastičnu ambalažu. Osim toga, studija iz 2022. zaključila je da za svakih 10 posto povećanja kalorija iz prerađene hrane postoji 15 posto veći rizik od smrti.

Izvor: zadovoljna.dnevnik.hr