Rast geopolitičkih rizika uzrokovanih ratom u Ukrajini povećao je u veljači 2022. sistemske rizike u sektoru financijskih usluga kroz pojačanje već izraženih inflacijskih pritisaka i narušavanje sentimenta investitora. Početak 2022. dodatno je obilježio rast kamatnog i tržišnog rizika koji su se kratkoročno negativno odrazili na rizik profitabilnosti sektora financijskih usluga, no razina kapitaliziranosti sektora financijskih usluga ostaje visoka i u takvim uvjetima.

Likvidnost sektora financijskih usluga tijekom prvog tromjesečja 2022. zadržana je na vrlo visokim razinama unatoč povećanim pritiscima na isplate sredstava iz dijela investicijskih UCITS fondova. Analiza provedena u analitičkom prilogu “Ponašaju li se domaći institucionalni investitori prociklično?” pokazala je da u razdoblju od 2014. do 2021. nije zabilježena sistemski značajna potraga za prinosima sektora financijskih usluga, unatoč pritiscima na profitabilnost u vidu opadajućih prinosa na obveznička ulaganja. Unatoč tome ciklički sistemski rizici nalaze se na povišenim razinama u okolnostima izraženih tržišnih neizvjesnosti i istaknutih strukturnih ranjivosti sektora, koje se prvenstveno odražavaju u povišenoj koncentraciji ulaganja u domaće državne obveznice.

Zaključak je to novog izdanja publikacije Hanfe „Makroprudencijalni skener rizika“ koji na tromjesečnoj frekvenciji prati kretanje svih sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga koji je pod nadzorom Hanfe. U publikaciji se sistematizirano analizira utjecaj makroekonomskog okružja i kretanja na financijskim tržištima na kratkoročna i dugoročna kretanja tržišnih rizika, rizika profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti kod financijskih društava i fondova, kao i na razine koncentracije unutar pojedinih sektora i njihove izloženosti prema kreditnom, valutnom i kamatnom riziku.

Iako domaće dioničko tržište u prethodnom razdoblju prije invazije na Ukrajinu nije bilježilo rekordno visoka vrednovanja te je tek marginalno izloženo gospodarstvima koja su se krajem veljače našle pod sankcijama, globalne tržišne korekcije i pogoršanje tržišnog sentimenta odrazili su se i na cijene na domaćem tržištu kapitala. Tako su pojedini sektori, čije se poslovanje relativno više oslanja na uvoz materijala, poput građevine, u veljači izgubili i do 10 % vrijednosti s kraja siječnja 2022. Visoka integriranost domaćeg tržišta u međunarodne tokove kapitala ga uz već postojeće ranjivosti poput relativno niske likvidnosti i visoke koncentracije trgovanja, izlaže potencijalnim dodatnim poremećajima i korekcijama u scenariju ponovnog povećanja sistemskog stresa na financijskim tržištima.
Promjene na financijskom tržištu utjecale su i na vrijednost ulaganja mirovinskih fondova čija imovina je na kraju ožujka iznosila 139,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 0,7 % u odnosu na kraj 2021. godine. Negativan utjecaj tržišnih kretanja na vrijednost neto imovine mirovinskih fondova djelomično je ublažio priljev novih sredstava u visini od 2,8 milijardi kuna.

Investicijski UCITS fondovi su početkom 2022. zabilježili dvostruki pritisak na imovinu u pogledu negativnih tržišnih kretanja, ali i pojačanih isplata sredstava, no u znatno manjem opsegu nego u ožujku 2020. godine. Njihova neto imovina krajem ožujka bila je za 16,0 % niža u odnosu na kraj 2021. te je iznosila 18,1 milijardi kuna. Iznenadni pritisci na isplatu udjela zbog ograničene naravi takvog recentnog šoka i visoke zalihe likvidnosti fondova nisu narušili likvidnosnu poziciju investicijskih fondova.

U navedenim okolnostima prinosi mirovinskih i investicijskih fondova ipak doživljavaju pogoršanje. Nakon visokih pozitivnih prinosa koje su u 2021. ostvarili gotovo svi obvezni mirovinski fondovi, izuzev konzervativne C kategorije čiji su prinosi stagnirali, u 2022. uslijedio je njihov pad zbog globalnih tržišnih korekcija uslijed eskalacije rata u Ukrajini te postupne normalizacije monetarnih politika. Tako su do kraja ožujka sve kategorije obveznih mirovinskih fondova zabilježile negativne prinose, gdje su prinosi na razini sektora iznosili -1,9 % u prvom tromjesečju 2022. godine.

Izloženost društava za osiguranje dugoročnim sistemskim rizicima nije se značajnije promijenila u četvrtom tromjesečju 2021. te je zadržana na blago povišenoj razini. Istodobno društva za osiguranje nisu zabilježila značajne promjene likvidnosnih pokazatelja te su oni zadržani na vrlo visokim razinama od 77,2 % ukupne imovine. Agregatni utjecaj rasta kamatnih stopa na sektor osiguranja u narednom razdoblju primarno će ovisiti o ročnoj usklađenosti bilance društava pa bi se zbog dulje ročnosti imovine od obveza neživotna osiguranja mogla naći pod relativno većim pritiskom kamatnog rizika.

Izloženost sektora financijskih usluga valutnom riziku zadržana je na umjerenim razinama. S obzirom na očekivano pristupanje Hrvatske europodručju, vjerojatnost značajnih kolebanja tečaja kune spram eura je niska, iako je posredna volatilnost prema dolaru u porastu početkom 2022. godine. Dovršenje procesa uvođenja eura ukloniti će značajan dio valutnog rizika iz portfelja fondova, pa bi time neto otvorena pozicija mirovinskih fondova mogla biti svega 13,3 % neto imovine mirovinskih fondova, što je smanjenje od 21 postotnog boda. u odnosu na izloženost valutnom riziku krajem ožujka 2022. godine.

S obzirom na marginalnu zastupljenost ulaganja i izloženosti prema Ukrajini i Rusiji, rat u Ukrajini neće se direktno odraziti na porast kreditnog rizika kojem je sektor financijskih usluga izložen. Međutim, sekundarni utjecaji geopolitičkih nestabilnosti u vidu rasta cijena energenata, kao i kamatnih stopa s obzirom na rast premije za rizik, mogli bi osjetnije opteretiti poslovanje korporativnog sektora, otežati servisiranje dugova i umanjiti njegov bonitet.

U publikaciji su također objavljeni i rezultati anketnog istraživanja koje je Hanfa provela među društvima u sektoru financijskih usluga koji su pod njenim nadzorom, a kojom su ocijenjeni navedeni sekundarni rizici krize u Ukrajini na poslovanje sektora financijskih usluga. Rezultati ankete sugeriraju kako domaći financijski sektor očekuje da će kriza u Ukrajini i sankcije koje su uslijedile imati negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, no istovremeno ne procjenjuje kako je financijska stabilnost ugrožena. Najistaknutiju prijetnju za stabilnost sustava društva vide u obliku rastuće inflacije, potencijalnog rasta kreditnog rizika i očekivani rast kamatnih stopa.

Izvor: svijetosiguranja.eu