Najznačajniji godišnji događaj osigurateljne struke – Hrvatski dani osiguranja – u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) i partnera Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog aktuarskog društva te Hrvatske udruge za pravo osiguranja, održan je ove godine online, putem web streaminga. Iako održani digitalnim putem, Hrvatski dani osiguranja ponovno su okupili vodeće ljude osigurateljne struke s nacionalne, regionalne i europske razine, a organizirani su i uz podršku Ureda predsjednika Republike Hrvatske i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija.

Ovogodišnje izdanje vodeće strukovne manifestacije otvorio je mr. sc. Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora HUO-a, a govoreći o izazovima s kojima se suočava industrija osiguranja naglasio je: „Nalazimo se u zahtjevnoj godini, od pandemije i potresa do zakonodavnih promjena, ali moram s ponosom istaknuti da smo, bez obzira na utjecaj negativnih okolnosti na poslovanje, prihode i profitabilnost, kao industrija prilično stabilno, pa i hrabro, odgovorili na sve ove izazove. Unatoč određenim fizičkim ograničenjima, naša industrija održala je kontinuitet poslovanja i to na način da smo uspjeli kroz cijelo ovo vrijeme pružiti adekvatnu uslugu i zaštitu našim klijentima, a zdravstvene rizike za zaposlene svesti na najmanju moguću mjeru. Brzo smo reagirali na potres i isplatili preko 200 milijuna kuna štete i riješili više od 6.000 odštetnih zahtjeva”.

U uvodnom dijelu sudionicima se obratio i Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija: „Vrijeme krize nosi i rizike i prilike i to na razini Europe te vjerujem da će se upravo tu ova industrija pronaći i da ćemo iz ove krize izaći još jači. Tržište osiguranja je značajan faktor i važna poluga u dijelu generiranja rasta i stabilnosti jer upravo stabilnost financijskog sustava doprinosi snažnijem i boljem kreditnom rejtingu Republike Hrvatske˝.

Prvi blok izlaganja otvorio je dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na temu Potrošač – fokus tržišta osiguranja u novom normalnom te je istaknuo sljedeće: „Likvidnost i solventnost osiguratelja na zadovoljavajućim je razinama, a društva za osiguranje početak krize dočekala su s medijalnim omjerom solventnosti gotovo dvostruko većim od regulatornog minimuma što im je uvelike olakšalo apsorpciju dosadašnjih tržišnih nestabilnosti“.

Transparentan i korektan odnos s potrošačima ključ očuvanja povjerenja

Na temu odnosa s potrošačima, Žigman je naglasio kako su „transparentan i korektan odnos s potrošačima ključ očuvanja povjerenja, posebno u okolnostima novog normalnog, te da je upravo zbog toga Hanfa u listopadu donijela Smjernice za obavljanje poslova osiguranja s ciljem dodatne zaštite interesa korisnika usluga društava za osiguranje i to prije svega kroz komunikaciji s klijentima prilikom ugovornog informiranja te komunikacije tijekom i nakon postupka obrade šteta“.

Potom su slijedila izlaganja dva inozemna gosta, Gabriela Bernardina, predsjednika EIOPA-e, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Michaele Koller, generalne direktorice europskog udruženja osiguratelja Insurance Europe koji su govorili o tržišnim izazovima industrije osiguranja iz europske i globalne perspektive s obzirom na novonastale okolnosti.

„Bez sumnje pandemija je najveći globalni problem ovog stoljeća, prilagodbe su teške za sve industrije, no naša je reagirala i prilagodila se brzo. Najvažnije nam je bilo održati kontinuitet poslovanja, osigurati stabilnost sektora te pokušati umanjiti utjecaj na klijente i njihovo poslovanje. Sve te mjere dobro su prihvaćene i na razini Europe su rezultati zadovoljavajući, a u tome su nam pomogli novi digitalni alati˝, poručio je Bernardino dok je Koller istaknula: „U ovom trenutku teško je doći do zaključka kakav i koliki će biti stvarni utjecaj pandemije na industriju osiguranja budući da to ovisi o dva faktora, o tome koliko će pandemija trajati kao i o tome kojom će se brzinom oporavljati europska ekonomija. Upravo iz tog razloga važno je dugoročno i strateški promišljati uz stvaranje legislative i regulatornog okvira koji će biti lako primjenjivi kako na europskom tako i na nacionalnom nivou“.

Nakon izlaganja vodećih ljudi osigurateljne industrije na razini Europe, uslijedila je panel rasprava o hrvatskom tržištu osiguranja, o utjecaju korona krize na industriju osiguranja, zagrebačkom potresu, važnosti osiguranja imovine ali i o budućnosti osigurateljne industrije u kontekstu novog normalnog. Na zanimljivom i dinamičnom panelu mišljenja su izmijenili čelni ljudi pet društava za osiguranje: mr. sc. Ivana Bratanić (Euroherc osiguranje d.d.), Mario Carini (Generali osiguranje d.d.), Jasminka Horvat Martinović, (Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.), Marin Matijaca (Triglav osiguranje d.d.) te Davor Tomašković, (Croatia osiguranja d.d.).

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja istaknuo je kako je na njih više utjecala pandemija nego potres. „Naših čak 2500 ljudi radilo je od kuće što je pokazalo ozbiljnu fleksibilnost koju je kompanija imala i iako nismo bili spremni za taj pothvat, sve je sjajno funkcioniralo. Unatoč izazovima, napravili smo značajan korak u digitalizaciji poslovanja i usluga prema klijentu, unaprijedili online kanale i lansirali Laqo, prvo 100% digitalno domaće osiguranje. Potres nam je donio ogroman priljev šteta, do sada ih je prijavljeno više od 5.000, a prijave i dalje dolaze“, rekao je Tomašković te istaknuo kako su „napravili i veliki iskorak u pitanju franšiza i kasko osiguranja, te izlazili osiguranicima u susret po pitanju priznavanja šteta i iznosa“.

Svi smo drugačije planirali godinu

„Svi smo drugačije planirali godinu, no u prvom kvartalu stvari su se u potpunosti promijenile, a mogućnost prilagodbe je u toj situaciji bila izrazito važna. Imali smo čak 70 posto poziva više u ožujku nego inače, izašli smo na teren, brzo reagirali, pokazali klijentima da smo ovdje i pružili im podršku“, naglasila je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group.
Uz kontinuitet izvrsnih poslovnih rezultata unatoč novonastalim okolnostima, predsjednica Uprave Euroherc osiguranja, mr. sc. Ivana Bratanić, naglasila je kako je prvi kvartal sve prisilio da se što bolje snađu kako tehnološki tako i kadrovski, organizacijski i financijski. „Ipak, pokazali smo da radimo u industriji koja je otporna i iako je svakog od nas ovo potreslo, imalo je i edukativnu notu ako gledamo kroz prizmu financijske pismenosti građana Hrvatske i značaja osigurateljne zaštite˝, istaknula je Bratanić.

Marin Matijaca, predsjednik Uprave Triglav osiguranja napominje kako im je digitalizacija olakšala poslovanje, a implementacija digitalnog potpisa olakšala im je pridržavanje mjera s tim da su pritom ostvarili i dobre poslovne rezultate.
˝Ponosan sam da je naše tržište osiguranja na svjetskoj razini, često se podcjenjujemo u odnosu na razvijenije zemlje, ali pokazali smo da sa svojim resursima, znanjem i angažiranošću možemo poslovati normalno i u doba pandemije˝, poručio je Matijaca.

Mario Carini, predsjednik Uprave Generali osiguranja tvrdi kako trenutno vlada veća nesigurnost nego na početku pandemije. „Ovo je bila vrlo neobična godina do sada: uspjeli smo finalizirati dvije akvizicije što je bio izazovan proces uzevši u obzir okolnosti povezane s pandemijom, pa stoga osnažujemo svoju tržišnu prisutnost. Novi način rada postat će sastavnim djelom našeg poslovanja budući da uočavamo promjene u načinu na koji nam se kupci obraćaju dok su naši prioriteti ubrzavanje našeg programa digitalizacije kao i naše organizacijske transformacije“, istaknuo je Carini.
Iako su digitalni alati olakšali poslovanje i omogućili klijentima da sve obave digitalnim putem, čelni ljudi ove branše složili su se kako je na našem tržištu klijentima i dalje važan ljudski kontakt te je stoga novi izazov za industriju pronaći pravu kombinaciju i zadovoljiti potrebe svih klijenata. Panelisti su se složili kako je potrebno i dalje kontinuirano raditi na povećanju financijske pismenosti građana što je ujedno i misija na kojoj osiguratelji proaktivno rade već duže vrijeme.

Nakon skupnog panela, o transformaciji, modernizaciji i digitalizaciji poslovnih procesa te njihovom utjecaju na poslovanje u blok izlaganju govorili su Michal Kopyt, voditelj odjela za tehnologije u konzultantsko-revizorskoj tvrtci Ernst&Young dok je o utjecaju pandemije COVID-19 na cjelokupnu industriju osiguranja govorio Imrich Lozsi iz konzultantske tvrtke za aktuarske usluge Tools4F.

U posljednjem bloku izlaganja na temu naknade neimovinske štete kao i novinama na tom području govorili su Vitomir Boić, sudac Županijskog suda u Velikoj Gorici te dr. sc. Marko Baretić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je naglasio kako je „kod donošenja Pravnog shvaćanja Vrhovnog suda izostala javna rasprava sa zainteresiranom javnošću što je uobičajena praksa u demokratskim društvima prije donošenja odluka koje će predvidivo utjecati na široki krug subjekata, te da Pravno shvaćanje Vrhovnog suda ne bi trebalo djelovati retroaktivno, budući da nisu ispunjenje pretpostavke koje se, prema ustaljenoj praksi hrvatskog Ustavnog suda i Suda pravde EU zahtijevaju za retroaktivnost tumačenja propisa te budući da bi to izazvalo značajne teškoće subjektima koji su djelovali u dobroj vjeri, već da bi se primjena trebala odnositi samo na štetne događaje nastale nakon donošenja Pravnog shvaćanja“.

Izvor: svijetosiguranja.eu