Jedino rješenje za mirovinski sustav je da dulje radimo

Visina mirovine mora ovisiti o uplatama u mirovinski sustav više nego o sustavu solidarnosti, kaže prof. Šimović

 

Jedino dugoročno rješenje za održiv mirovinski sustav je u tome da dulje radimo, zaključak je profesora Hrvoja Šimovića s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Do preporuka za poboljšanje trendova u mirovinskom sustavu došao je na temelju iscrpne analize koja uključuje financijske i demografske trendove te podatke o stanju tržišta rada.

Rad i štednja za budućnost Šimović ističe da se u društvu mora promicati kultura rada i štednje za budućnost, ali i da se moramo pomiriti s činjenicom da se radni vijek mora produljiti. Ne treba se, kaže, odricati solidarnosti prisutne u našem društvu, ali visina mirovine mora ovisiti o uplatama u mirovinski sustav više nego o sustavu solidarnosti. Zato je jedna od preporuka da treba povećati izdvajanja u drugi mirovinski stup, a s vremenom i ozbiljno razmotriti uvođenje imovinskog cenzusa u sustav. Zalaže se i da se mirovine po posebnim uvjetima budžetiraju kao posebne stavke proračuna, a mišljenja je da se razina doprinosa za mirovinsko osiguranje ne mora podizati.

Analiza “Pogled izvana” stavove je potkrijepila nizom podataka i usporednih prikaza stanja u Hrvatskoj sa stanjem u nekim susjednim zemljama. Tako je frapantan podatak da je stopa aktivnosti radnika starih od 55 do 64 godine samo 40 posto, što znači da šest od deset građana u toj dobnoj skupini ne radi. U Švedskoj, za usporedbu, radi gotovo 80 posto građana te dobne skupine. Najmanje se radi u Italiji te u Bugarskoj i Grčkoj, pa Šimović zaključuje da je riječ o mentalitetu mediteranskog bazena koji valja mijenjati. Iako prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 31 godinu staža, trendovi se poboljšavaju jer su na niski prosjek znatno utjecala umirovljenja radnika devedesetih naročito vidljiva u visokom udjelu invalidskih mirovina, čiji se udjel u posljednjih deset godina intenzivno smanjuje.

Da nije bilo takve prakse, mirovinski sustav i ne bi bio u tako negativnoj poziciji jer je omjer zaposlenih i umirovljenika u starosnoj mirovini 1:2, što je puno održivije od današnjeg stanja po kojem na 1,23 zaposlena dolazi jedan umirovljenik. Profesor Šimović upozorava na alarmantan pad radne snage. Po sadašnjim brojkama, čak i kada bi se zaposlili svi nezaposleni u Hrvatskoj, omjer zaposlenika u odnosu na umirovljenike ne bi prešao razinu od 1,34 zaposlena na jednog umirovljenika. Rješenje može biti samo rad na povratku iseljenika u Hrvatsku i dulji rad. Trendovi nisu dobri Koliko su dramatično promijenjeni trendovi pokazuju podaci iz 1980., kada su na svakog umirovljenika bila zaposlena 4,04 radnika. To su razine koje imaju neke od najrazvijenijih zemalja, u kojima prosječna mirovina iznosi 60 posto prosječne plaće, što je puno više od postotka koji se postiže u Hrvatskoj. Zaključno, demografski trendovi nisu optimistični, pa je tako Šimović upozorio da će 2070. u Hrvatskoj 55 posto stanovnika biti starije od 54 godine.

Izvor: vecernji.hr

Posted on Thursday, May 09, 2019 (Archive on Thursday, June 20, 2019)
Posted by Redakcija  Contributed by
Return    

Rating:
Comments:
Save

Current Rating: